Ovaj prilagodljivi digitalni obrazac ugovora o radu osmišljen je za samostalnu izradu ugovora o radu na neodređeno ili određeno vrijeme, uz probni rad ili bez njega, između pravne ili fizičke osobe koja zapošljava radnika i za koju radnik u radnom odnosu obavlja određene poslove (poslodavca), i fizičke osobe koja u radnom odnosu obavlja određene poslove za poslodavca (radnika). Obrazac je usklađen s izmjenama i dopunama Zakona o radu koje su stupile na snagu 2023. godine.
Obrazac nije namijenjen za slučajeve kada se ugovara obavljanje stalnih sezonskih poslova (tzv. ugovor o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove), upućivanje radnika na rad u inozemstvo u neprekidnom trajanju dužem od trideset dana (tzv. ugovor o radu u slučaju upućivanja radnika u inozemstvo) ili obavljanje poslova kod kuće radnika ili u drugom prostoru koji nije prostor poslodavca (tzv. ugovor o radu na izdvojenom mjestu rada, u kojem slučaju je potrebno koristiti obrazac ugovora o radu na izdvojenom mjestu rada).
Obrazac je moguće prilagoditi raznim pravnim situacijama, ali ne i svima. Stoga, ako niste sigurni je li obrazac pogodan za Vaše potrebe, obavezno se obratite odvjetniku za pravnu pomoć.
Naš obrazac ugovora o radu uključuje mnoge ugovorne odredbe koje bi Vam mogle biti potrebne da detaljno ugovorite prava i obveze između poslodavca i radnika:
Unosom traženih podataka ili odabirom ponuđenih opcija u upitniku koji se odnosi na obrazac ugovora o radu možete:
Izradom korisničkog računa i prijavom u Pravomat dobivate i sljedeće mogućnosti:
Što je ugovor o radu?
Ugovor o radu je ugovor kojim se između poslodavca i radnika zasniva radni odnos, pri čemu je poslodavac obvezan radniku dati posao te mu za obavljeni rad isplatiti plaću, a radnik je obvezan prema uputama koje poslodavac daje u skladu s naravi i vrstom rada, osobno obavljati preuzeti posao.
Ugovor o radu je primarno uređen Zakonom o radu, a supsidijarno se primjenjuju odredbe Zakona o obveznim odnosima. Drugim riječima, na sva pitanja koja nisu uređena Zakonom o radu, primjenjuje se Zakon o obveznim odnosima.
Tko su ugovorne stranke ugovora o radu?
Ugovorne stranke ugovora o radu su radnik i poslodavac. U smislu Zakona o radu, poslodavac je fizička ili pravna osoba koja zapošljava radnika i za koju radnik u radnom odnosu obavlja određene poslove. Kada je poslodavac fizička osoba, može se raditi o građaninu pojedincu (npr. ako zaposlite nekoga da Vam pomaže u Vašem kućanstvu) ili o osobi koja posluje u skladu s propisima o obrtu. Bilo koja pravna osoba, neovisno o djelatnosti koju obavlja, može se pojaviti u ulozi poslodavca tj. zasnovati radni odnos s radnikom (npr. udruga, ustanova, zadruga, trgovačko društvo, ministarstvo, sud itd.).
Radnik (zaposlenik, uposlenik, djelatnik, namještenik, službenik i slično) je fizička osoba koja u radnom odnosu obavlja određene poslove za poslodavca. Osim punoljetnih fizičkih osoba koje su hrvatski državljani, ugovor o radu može pod određenim uvjetima biti sklopljen i s maloljetnikom i sa strancem.
Može li se ugovor o radu sklopiti s maloljetnom osobom?
Ugovor o radu pod određenim uvjetima i uz određena ograničenja može se sklopiti i s maloljetnom osobom. Najmlađa dob s kojom se radnik može zaposliti je 15 godina pod uvjetom da ne pohađa obvezno osnovno obrazovanje i da postoji pisana suglasnost zakonskog zastupnika za sklapanje konkretnog ugovora. Ako zakonski zastupnik (npr. roditelj) ovlasti maloljetnika s petnaest godina i starijeg od petnaest godina koji više ne pohađa obvezno osnovno obrazovanje za sklapanje određenog ugovora o radu, taj maloljetnik dobiva ograničenu poslovnu sposobnost tj. postaje poslovno sposoban za sklapanje i raskidanje toga ugovora te za poduzimanje svih pravnih radnji u vezi s ispunjenjem prava i obveza iz toga ugovora ili u vezi s tim ugovorom.
Prema članku 19. Zakona o radu osoba mlađa od 15 godina ili osoba s 15 godina i starija od petnaest godina, a mlađa od 18 godina koja pohađa obvezno osnovno obrazovanje, ne smije se zaposliti. Povrh toga, člankom 21. Zakona o radu propisano je da se maloljetnik ne smije zaposliti na poslovima koji mogu ugroziti njegovu sigurnost, zdravlje, ćudoređe ili razvoj.
Može li se ugovor o radu sklopiti sa strancem kao radnikom?
Strani državljanin ili osoba bez državljanstva može sklopiti ugovor o radu pod uvjetima propisanim Zakonom o radu i Zakonom o strancima.
Državljani države članice Europskog ekonomskog prostora i članovi njihove obitelji mogu u Republici Hrvatskoj raditi i pružati usluge bez dozvole za boravak i rad, odnosno bez potvrde o prijavi rada.
Stranci državljani trećih zemalja (stranci koji su državljani zemalja izvan Europskog ekonomskog prostora) mogu raditi u RH na temelju izdane dozvole za boravak i rad ili na temelju potvrde o prijavi rada. Dozvola se izdaje na zahtjev stranca, a taj zahtjev može podnijeti poslodavac. Dozvola se može izdati na temelju godišnje kvote i izvan godišnje kvote, a stranac može raditi samo na onim poslovima za koje je izdana dozvola i samo kod onog poslodavca s kojim je zasnovao radni odnos. Isto tako poslodavac može zaposliti stranca samo na onim poslovima za koje mu je izdana dozvola. Prije zasnivanja radnog odnosa poslodavac mora od stranca državljanina treće zemlje tražiti na uvid valjanu dozvolu za boravak i rad, potvrdu o prijavi rada ili odobrenje boravka, te mora zadržati preslike tih dokumenata za vrijeme trajanja radnog odnosa.
Državljani Europske unije ne smatraju se strancima te su potpuno izjednačeni s hrvatskim državljanima u pogledu zapošljavanja u RH.
Koja je razlika između ugovora o radu i ugovora o djelu?
Temeljna razlika između ugovora o radu i ugovora o djelu je u tome što je predmet ugovora o radu sam rad (tj. funkcija rada), dok je predmet ugovora o djelu rezultat toga rada (tj. djelo). Ugovor o radu je tzv. radnopravni ugovor te se na njega primjenjuju odredbe Zakona o radu, dok je ugovor o djelu, kao obveznopravni ugovor, uređen Zakonom o obveznim odnosima te se na njega ne primjenjuje Zakon o radu. Iako kod oba ugovora dolazi do obavljanja rada za drugu osobu, kod ugovora o radu težište je na radnjama koje se obavljaju tijekom rada, dok je kod ugovora o djelu težište na posljedicama tih radnji odnosno na rezultatu rada. S obzirom na navedeno, ugovor o djelu u pravilu se može sklopiti samo u slučaju da se radi o poslu koji ima jednokratni karakter. Za razliku od toga, ako se radi o poslu koji ima trajniji karakter odnosno koji se obavlja kontinuirano (neovisno o tome je li razdoblje u kojem se obavlja kratko ili dugo) u pravilu bi se trebao sklopiti ugovor o radu.
Druge pravne razlike između tih ugovora sastoje se u tome što kod ugovora o radu radnik posao nužno obavlja osobno, obavlja ga po uputama i pod nadzorom poslodavca te u ime i za račun poslodavca, a poslodavac određuje vrijeme, način i mjesto obavljanja poslova te zauzvrat periodički (primjerice, mjesečno) radniku isplaćuje plaću. Kako se radnik u odnosu na poslodavca nalazi u podređenom položaju, uživa određenu zaštitu koju mu pružaju odredbe Zakona o radu. Nasuprot tome, kod ugovora o djelu izvođač se ne nalazi u podređenom položaju u odnosu na naručitelja, ne mora posao obavljati osobno ako tako nije izričito ugovoreno, te u pravilu sam određuje vrijeme, način i mjesto obavljanja posla, s time da djelo mora isporučiti u ugovorenom roku i s ugovorenim značajkama. Naručitelj mu zauzvrat isplaćuje naknadu i to najčešće odjednom.
Ugovor o djelu i ugovor o radu razlikuju se i po poreznom tretmanu, pri čemu je za isti neto iznos koji se isplaćuje izvođaču kod ugovora o djelu odnosno radniku kod ugovora o radu, ukupni trošak isplatitelja viši kod ugovora o radu od ukupnog troška isplatitelja kod ugovora o djelu. Dakle, ako želite sklopiti ugovor o djelu koji je u poreznom smislu povoljniji, morate biti sigurni da se u konkretnom slučaju ne radi o poslu koji ima obilježja posla za koji se zasniva radni odnos, kako biste izbjegli moguće probleme s poreznom upravom.
Kada se može sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme?
Ugovor o radu može se, prema Zakonu o radu, iznimno sklopiti na određeno vrijeme za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen kada je zbog objektivnog razloga potreba za obavljanjem posla privremena.
Pod objektivnim razlogom koji opravdava sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme i koji se u tom ugovoru mora navesti smatra se zamjena privremeno nenazočnog radnika te obavljanje posla čije je trajanje zbog prirode njegova izvršenja ograničeno rokom ili nastupanjem određenog događaja.
Koliko može trajati ugovor o radu na određeno vrijeme? Na koje se najdulje vrijeme može sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme? Koliko uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme se može sklopiti?
Ugovor o radu na određeno vrijeme može se sklopiti u najduljem trajanju od tri godine. S istim radnikom smije se sklopiti najviše tri uzastopna ugovora o radu na određeno vrijeme čije ukupno trajanje, uključujući i prvi ugovor, nije dulje od tri godine. Pod uzastopno sklopljenim ugovorima o radu smatraju se ugovori koji su sklopljeni uzastopno, bez prekida između jednog i drugog ugovora ili s prekidom koji nije dulji od tri mjeseca, neovisno o tome jesu li sklopljeni samo s jednim poslodavcem ili s više poslodavaca, ako se ti poslodavci smatraju povezanim poslodavcima.
Iznimno, trajanje ugovora o radu na određeno vrijeme, kao i ukupno trajanje svih uzastopnih ugovora o radu sklopljenih na određeno vrijeme, uključujući i prvi ugovor, smije biti neprekinuto dulje od tri godine:
Svaka izmjena odnosno dopuna ugovora o radu na određeno vrijeme koja bi utjecala na produljenje ugovorenog trajanja toga ugovora smatra se svakim sljedećim uzastopnim ugovorom o radu na određeno vrijeme.
Ako je ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen protivno odredbama Zakona o radu ili ako radnik nastavi raditi kod poslodavca i nakon isteka vremena za koje je ugovor sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme.
U kojem obliku ugovor o radu mora biti sklopljen? Je li potrebno ugovor o radu ovjeriti kod javnog bilježnika?
Prema članku 14. Zakona o radu, ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku, međutim propust ugovornih stranaka da sklope ugovor o radu u pisanom obliku ne utječe na postojanje i valjanost tog ugovora. Ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, poslodavac je dužan radniku prije početka rada uručiti potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu. Ako poslodavac prije početka rada ne sklopi s radnikom ugovor o radu u pisanom obliku ili mu ne izda pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme.
Ugovor o radu nije potrebno ovjeriti kod javnog bilježnika da bi bio valjan te u praksi ovjeravanje ugovora o radu kod javnog bilježnika nije uobičajeno.
Koje odredbe mora sadržavati ugovor o radu?
Prema članku 15. Zakona o radu, ugovor o radu sklopljen u pisanom obliku mora sadržavati podatke o:
Umjesto točke 2. poslodavac i radnik mogu ugovoriti pravo radnika da slobodno odredi svoje mjesto rada.
Umjesto podataka iz točaka 6. do 9., te 11. i 12. u ugovoru se može uputiti na odgovarajući zakon, drugi propis, kolektivni ugovor ili pravilnik o radu kojim se uređuju ta pitanja.
Osim podataka iz točaka 1. do 12., ugovor o radu na određeno vrijeme mora obavezno sadržavati i odredbu o objektivnom razlogu koji opravdava sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme.
Ako se radi o ugovoru o radu za stalne sezonske poslove, ugovoru o radu na izdvojenom mjestu rada odnosno ugovoru o radu na daljinu i ugovoru o radu u slučaju upućivanja radnika u inozemstvo, ti ugovori moraju sadržavati još i neke dodatne podatke koji su propisani člankom 16., 17.a odnosno 18. Zakona o radu.