Ovaj prilagodljivi digitalni obrazac suglasnosti za otuđenje i opterećenje nekretnine osmišljen je za samostalnu izradu jednostrane izjave volje kojom bračni drug, izvanbračni drug odnosno životni partner zemljišnoknjižnog vlasnika nekretnine koja predstavlja njihovu bračnu, izvanbračnu odnosno partnersku stečevinu (davatelja suglasnosti) daje suglasnost svom bračnom drugu, izvanbračnom drugu odnosno životnom partneru (primatelju suglasnosti) da može otuđiti i/ili opteretiti nekretninu koja je ujedno i obiteljski dom u smislu članka 32. stavka (2) Obiteljskog zakona i da može samostalno poduzeti određene izvanredne poslove u pogledu te nekretnine u smislu članka 37. stavka (2) Obiteljskog zakona.
Obrazac nije namijenjen za slučaj kada je potrebno potvrditi činjenicu da nekretnina kojom njezin zemljišnoknjižni vlasnik želi raspolagati ne predstavlja bračnu, izvanbračnu ni partnersku stečevinu, u kojem slučaju je potrebno koristiti obrazac izjave da nekretnina nije bračna, izvanbračna i/ili partnerska stečevina.
Obrazac je moguće prilagoditi raznim pravnim situacijama, ali ne i svima. Stoga, ako niste sigurni je li obrazac pogodan za Vaše potrebe, obavezno se obratite odvjetniku za pravnu pomoć.
Naš obrazac suglasnosti za otuđenje i opterećenje nekretnine koja je bračna, izvanbračna ili partnerska stečevina uključuje sljedeće odredbe koje bi Vam mogle biti potrebne da uredite sadržaj suglasnosti:
Unosom traženih podataka ili odabirom ponuđenih opcija u upitniku koji se odnosi na obrazac suglasnosti za otuđenje i opterećenje nekretnine koja je bračna, izvanbračna ili partnerska stečevina možete:
Izradom korisničkog računa i prijavom u Pravomat dobivate i sljedeće mogućnosti:
Kada je osobi koja je uknjižena u zemljišnim knjigama kao vlasnik neke nekretnine potrebna suglasnost bračnog druga, izvanbračnog druga ili životnog partnera za otuđenje ili opterećenje te nekretnine?
Suglasnost bračnog druga, izvanbračnog druga odnosno životnog partnera za otuđenje ili opterećenje nekretnine potrebna je ako nekretnina koja se na bilo koji način želi otuđiti ili opteretiti nije vlastita imovina osobe koja je kao vlasnik te nekretnine uknjižena u zemljišnim knjigama, nego predstavlja njihovu bračnu stečevinu, izvanbračnu stečevinu odnosno partnersku stečevinu.
Naime, člankom 32. stavkom (2) Obiteljskog zakona propisano je da bračni drug ne smije za trajanja braka otuđiti ili opteretiti obiteljsku kuću ili stan koji predstavlja bračnu stečevinu, a ujedno je i obiteljski dom u kojem stanuje drugi bračni drug i njihova djeca nad kojom ostvaruju roditeljsku skrb, bez pisane suglasnosti drugoga bračnog druga s ovjerom potpisa kod javnog bilježnika. Osim toga, člankom 37. stavkom (2) Obiteljskog zakona, između ostalog, propisano je da je za izvanredne poslove na nekretninama poput otuđenja cijele stvari, davanja cijele stvari u zakup ili najam na dulje od jedne godine, osnivanje hipoteke na cijeloj stvari, osnivanja stvarnih i osobnih služnosti, stvarnoga tereta ili prava građenja na cijeloj stvari potrebno zajedničko poduzimanje posla ili pisana suglasnost drugog bračnog druga s ovjerom potpisa kod javnog bilježnika. Navedene odredbe Obiteljskog zakona primjenjuju se i na izvanbračne drugove i njihovu izvanbračnu stečevinu na temelju članka 11. stavka (2) Obiteljskog zakona te na formalne i neformalne životne partnere i njihovu partnersku stečevinu na temelju članka 54. stavka (2) Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola.
U praksi suglasnost za raspolaganje nekretninom najčešće zahtijeva banka kod koje kupac nekretnine podnosi zahtjev za kredit kojim želi financirati kupnju takve nekretnine.
U kojem obliku se mora dati suglasnost za otuđenje i opterećenje nekretnine koja je bračna, izvanbračna ili partnerska stečevina? Je li potrebno suglasnost ovjeriti kod javnog bilježnika?
Prema članku 32. stavku (2) Obiteljskog zakona suglasnost za otuđenje ili opterećenje suglasnost obiteljske kuće ili stana koji predstavlja bračnu stečevinu, a ujedno je i obiteljski dom u kojem stanuje drugi bračni drug i njihova djeca nad kojom ostvaruju roditeljsku skrb mora biti u pisanom obliku, a potpis osobe koja daje suglasnost mora biti ovjeren kod javnog bilježnika.
Isto tako, prema članku 37. stavku (2) Obiteljskog zakona suglasnost za poduzimanje izvanrednih poslova na nekretninama koje su bračna stečevina mora biti u pisanom obliku, uz ovjeru potpisa bračnog druga koji daje suglasnost kod javnog bilježnika.
Navedene odredbe Obiteljskog zakona primjenjuju se i na izvanbračne drugove i njihovu izvanbračnu stečevinu na temelju članka 11. stavka (2) Obiteljskog zakona te na formalne i neformalne životne partnere i njihovu partnersku stečevinu na temelju članka 54. stavka (2) Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola.
Može li se suglasnost za otuđenje i opterećenje nekretnine koja je bračna, izvanbračna ili partnerska stečevina dati u sklopu ugovora o kupoprodaji nekretnine?
Suglasnost za otuđenje i opterećenje nekretnine koja je bračna, izvanbračna ili partnerska stečevina može se dati u obliku izjave, kao samostalni dokument, ali na temelju članka 37. stavka (2) Obiteljskog zakona suglasnost je moguće dati i tzv. zajedničkim poduzimanjem posla. U potonjem slučaju suglasnost se daje tako da bračni drug, izvanbračni drug ili životni partner od kojeg se traži suglasnost supotpisuje ugovor na temelju kojeg se nekretnina koja je dio bračne, izvanbračne ili partnerske stečevine otuđuje ili opterećuje (npr. ugovor o kupoprodaji nekretnine). U oba slučaja potpis takvog bračnog druga, izvanbračnog druga ili životnog partnera mora biti ovjeren kod javnog bilježnika.
Je li ugovor o kupoprodaji nekretnine ili drugi ugovor na temelju kojeg se nekretnine otuđuje ili opterećuje valjan ako bračni drug, izvanbračni drug ili životni partner nije dao suglasnost za otuđenje ili opterećenje nekretnine koja je bračna, izvanbračna ili partnerska stečevina?
Takav ugovor je valjan pod uvjetom da je treća osoba bila poštena. Naime, prema članku 37. stavku (3) Obiteljskog zakona nepostojanje suglasnosti za izvanredne poslove na nekretninama na temelju članka 37. stavka (2) Obiteljskog zakona ne utječe na prava i obveze poštene treće osobe. Bračni drug bez čije suglasnosti je izvanredni posao na nekretnini koja je bračna stečevina poduzet ima pravo na naknadu štete koja mu je od strane drugog bračnog druga time uzrokovana.
Navedene odredbe Obiteljskog zakona primjenjuju se i na izvanbračne drugove i njihovu izvanbračnu stečevinu na temelju članka 11. stavka (2) Obiteljskog zakona te na formalne i neformalne životne partnere i njihovu partnersku stečevinu na temelju članka 54. stavka (2) Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola.
Što je otuđenje nekretnine?
Otuđenje nekretnine je bilo kakav prijenos vlasništva nekretnine s jedne osobe na drugu osobu. Najčešće se radi o kupoprodaji nekretnine, ali nekretnine se mogu otuđiti i zamjenom, darovanjem i na druge načine.
Što je opterećenje nekretnine?
Opterećenje nekretnine je osnivanje nekog prava u pogledu nekretnine za treću osobu od strane vlasnika nekretnine, pri čemu ne dolazi do prijenosa vlasništva nekretnine. Drugim riječima, opterećenje nekretnine je bilo kakvo ograničavanje prava vlasništva nekretnine uslijed kojeg je vlasnik nekretnine spriječen svoje vlasničke ovlasti (pravo posjedovanja, pravo uporabe, pravo korištenja i pravo raspolaganja) izvršavati u punom opsegu tj. ne smije ih izvršavati na bilo koji način kojim bi vrijeđao pravo koje su treće osobe stekle glede vlasnikove nekretnine. Nekretnina se, primjerice, može opteretiti osnivanjem hipoteke, osnivanjem osobnih ili stvarnih služnosti, osnivanjem stvarnog tereta, osnivanjem prava građenja, davanjem u zakup ili najam i slično.
Što je bračna stečevina?
Prema članku 36. Obiteljskog zakona, bračna stečevina je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine. U bračnu stečevinu spada i dobitak od igara na sreću i imovinska korist od autorskoga prava i autorskom pravu srodnih prava ostvarena tijekom bračne zajednice. Ako drukčije nisu ugovorili, bračni drugovi su u jednakim dijelovima suvlasnici bračne stečevine.
Što je izvanbračna stečevina?
Prema članku 36. Obiteljskog zakona u vezi s člankom 11. stavkom (2) Obiteljskog zakona, izvanbračna stečevina je imovina koju su izvanbračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice ili potječe iz te imovine. U izvanbračnu stečevinu spada i dobitak od igara na sreću i imovinska korist od autorskoga prava i autorskom pravu srodnih prava ostvarena tijekom izvanbračne zajednice. Ako drukčije nisu ugovorili, izvanbračni drugovi su u jednakim dijelovima suvlasnici izvanbračne stečevine.
Što je partnerska stečevina?
Prema članku 51. Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola, partnerska stečevina je imovina koju životni partneri steknu radom za vrijeme trajanja životnog partnerstva ili potječe iz te imovine. U partnersku stečevinu spada i dobitak od igara na sreću te imovinska korist od autorskog prava i autorskom pravu srodnih prava ostvarena tijekom životnog partnerstva. Ako drukčije nisu ugovorili, životni partneri su u jednakim dijelovima suvlasnici partnerske stečevine.
Što je vlastita imovina bračnog druga, izvanbračnog druga odnosno životnog partnera?
Prema članku 39. Obiteljskog zakona, vlastita imovina bračnog druga je imovina koju bračni drug ima u trenutku sklapanja braka te imovina koju je bračni drug stekao tijekom bračne zajednice na pravnom temelju koji je različit od temelja iz članka 36. Obiteljskog zakona tj. imovina koja tijekom bračne zajednice nije stečena radom i ne potječe iz imovine stečene radom, koja nije dobitak od igara na sreću i koja nije imovinska korist od autorskog prava i autorskom pravu srodnih prava. Pri tome treba naglasiti da je samo autorsko djelo vlastita imovina onog bračnog druga koji ga je stvorio, ali imovinska korist od tog djela ostvarena tijekom bračne zajednice nije vlastita imovina bračnog druga koji ga je stvorio, nego spada u bračnu stečevinu.
U skladu s člankom 11. stavkom (2) Obiteljskog zakona, navedeno se primjenjuje i na vlastitu imovinu izvanbračnog druga.
Istovjetno uređenje postoji i za vlastitu imovinu životnog partnera. Naime, prema članku 52. Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola, vlastita imovina životnog partnera je imovina koju životni partner ima u trenutku sklapanja životnog partnerstva te imovina koja tijekom životnog partnerstva nije stečena radom i ne potječe iz imovine stečene radom, koja nije dobitak od igara na sreću i koja nije imovinska korist od autorskog prava i autorskom pravu srodnih prava. I u slučaju životnog partnerstva autorsko djelo je vlastita imovina onog životnog partnera koji ga je stvorio, ali imovinska korist od tog djela ostvarena tijekom životnog partnerstva nije vlastita imovina životnog partnera koji ga je stvorio, nego spada u partnersku stečevinu.